Tinan Rua-nulu: Feto Timorense Kontinua Luta Atu Livre Husi Violénsia

Tinan 20 hafoin restaurasaun independénsia no promesa kona-ba igualdade no liberdade, feto no labarik-feto sira iha Timor-Leste hasoru epidemia violénsia. Maski nível violénsia nian aas liu hotu iha mundu, maibé barak liu epidemia ne’e silénsiu no invizível/la haree.

Violénsia hahú iha uma, no feto barak liu hela hamutuk ho agresór sira. Norma sira patriarkál tradisionál nian, hamutuk ho prátika sira kustumáriu nian ne’ebé domina husi mane, halo silénsiu ba feto no labarik-feto sira iha Suku no Aldeia sira, konstrui kultura estigma, ne’ebé hale’u sobrevivente sira ne’ebé avansa hodi hetan justisa no tulun.

Maske siklu rua tomak husi Planu Asaun Nasionál kona-ba Violénsia Bazeia ba Jéneru (PAN VBJ) no dékada ida hahú husi kódigu penál kriminaliza violénsia doméstika, no Lei Espesífiku kona-ba Violénsia Doméstika (LKVD), líder Suku barak mak reflete kona-ba oinsá violénsia kontinua, limita feto no labarik-feto sira-nia abilidade hodi “ukun aan”, ka hodi atinje auto-determinasaun ba sira-nia moris rasik.

Relatóriu ida-ne’e intende nu’udar instrumentu prátiku ida ba ativista Timoroan, advokasia no organizasaun sira no mós autoridade lokál no ofisiál governu no traballadór sira iha nível hotu-hotu. Ida-ne’e bazeia ba asaun peskiza partisipativa ne’ebé hala’o husi ONG 23 iha Suku 21, iha munisípiu sanulu. Relatóriu ne’e mós dezenvolve ba estudu importante uluk hirak ne’ebé hala’o ona husi ajénsia sira husi governu no sosiedade sivíl sira Timoroan nian, no mós akademia no ajénsia sira Nasoins Unidas nian.