Press release

Indonesia-Timor-Leste: Tinan sia depois-de Rekomendasaun Comissão Verdade e Amizade (CVA), Iha ne’ebe labarik hirak ne’e agora?

Jakarta/Dili, Indonesia/Timor-Leste, 15 Jullu 2017 — Loron ohin, tinan sia liu-ba iha 15 Jullu 2008, relatoriu Per Memoriam ad Spem husi Comissão Verdade e Amizade (CVA) ofisialmente entrega ba Governu Indonesia no Timor-Leste. Komisaun bilateral ne’e hato’o rekomendasaun hirak mak hanesan formasaun direitu umanus ba polisia no militar, nomos medidas ba akompañamentu no reparasaun ba vitima sira. Komisaun ne’e mos reafirma faktu ba paradeiru labarik sira Timor Leste – ne’ebe otas ne’e adultu/boot ona – ne’ebe muda obrigatoriamente ba Indonezia, nomos rekomenda atu estado rua foti medidas atu buka no reuni sira ho sira-nian familian. Maibe liu-oba tinan 9, só iha progresu oituan ba kestaun ne’e.

Husi tinan 2013 to’o 2016, organizasaun sosiedade sivil buka ona “labarik ne’ebe ema naok” no identifika sira-nian familia. Oras ne’e, ami dokumenta ona ema 97 vitima, no entre sira nain-42 partisipa ona iha reuni hodi hasoru sira-nian familia iha Timor-Leste ho apoiu husi instituisaun direitu umanus no ministeriu relevante husi nasaun rua ne’e. Maibe sei eziste ema rihun husi sira ne’ebe haketak husi familia no lakon kontaktu durante tinan barak. Ami nian deskobrementu hatudu katak maioria husi “labarik ne’ebe ema naok” iha Indonezia ne’e infrenta difikuldade atu adkuire dokumentu sidadanian, sai vitima ba violensia, difikuldade atu hetan rai no hetan servisu tanba nivel edukasaun la adekuadu. No kuaze sira hotu infrenta ho trauma.

Grupu sosiedade sivil no Instituisaun direitu umanus Indonezia no Timor-Leste foti ona medidas inisiu atu inplementa rekomendasaun CVA hodi deskobre no fasilita renuni sira ho familia. Nune governu rua ne’e tenki foti medidas prioridade hodi halo politika espesial atu hadia kondisaun vitima sira. Governu Indonesia tenki esforsu atu hetan informasaun kona-ba ema sira ne’ebe lakon, asegura sira nian direitu atu asesu ba prosesu identifikasaun no sidadania, nune mos tenki halao reparasaun ba vitima sira-nian kondisaun. Governu Timor-Leste tenki mos fo’o estatutu espesial ba vistu “labarik sira ne’ebe ema naok” hodi bele fasilita sira-nian viajen atu sira bele hasoru-malu ho sira-nian familia.

Centro Nacional CHEGA! (CNC) nudar instituisaun foun iha Timor-Leste ne’ebe iha mandatu ba ajuda governu hodi inplementa rekomendasaun husi komisaun verdade, tenki dezenvolve programa espesial ho konsultasaun ba “labarik sira ne’ebe ema naok” no sosiedade sivil. Asuntu urgente mak governu nasaun rua ne’e tenki harii mekanismu atu fasilita vizita reuni ba “labarik sira lakon” ne’ebe hetan fali onaka sei iha prosesu buka-hela.

Grupu Traballu ba “Labarik Lakon”
Asia Justice and Rights (AJAR), IKOHI, KontraS, KontraS Jawa Timur, KontraS Sulawesi, LBH Bandung, Yayasan Satu Keadilan, Yayasan HAK, ACBIT, CVTL, Asosiasaun Vitima Konflitu Politiku 74-99